Javna objava kurikularnih dokumenata (objavljeno 1.2.2016.)

 

U dogovoru s ministrom dr. sc. Predragom Šustarom dogovoreno je da će se kurikularni dokumenti objaviti u dva navrata:

  1. veljače 2016.– Okvir nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulumi za razine i vrste obrazovanja (5), Dokumenti područja kurikuluma (7) i Kurikulumi međupredmetnih tema (7)
  2. veljače 2016.– Predmetni kurikulumi (29), Okvir za vrednovanje, Okvir za djecu i mlade osobe s teškoćama, Okvir za darovitu djecu i mlade osobe.

 

Objavom kurikularnih dokumenata započinje stručna rasprava.

Cjelovita kurikularna reforma u brojkama (objavljeno 9.2.2016.)

Cjelovita kurikularna reforma prva je mjera kojom je započela realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je u listopadu 2014. prihvaćena u Hrvatskome saboru. Ekspertna radna skupina započela je s radom u veljači 2015. godine, a prva dionica Cjelovite kurikularne reforme, koja se odnosi na izradu kurikularnih dokumenata, završava u veljači 2016. godine.

  • U ovoj dionici Cjelovite kurikularne reforme sudjelovalo je436 članova stručnih radnih skupinavećinom učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja i znanstvenika iz svih dijelova Republike Hrvatske.
  • 50 osoba(djelatnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje) je sudjelovalo kao podrška Cjelovitoj kurikularnoj reformi.
  • Ukonzultantskom postupku sudjelovalo je 218 osoba iz svih dijelova društva.
  • U okviru Cjelovite kurikularne reforme održano je647 fizičkih i stotine online sastanaka.
  • U siječnju 2016. održan jenajveći ikada webinar u povijesti RH u kojem je sudjelovala većina osnovnih i srednjih škola.
  • Održano je preko400 predstavljanja Cjelovite kurikularne reforme. Između ostalih Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, Rektorskomu zboru RH, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjoškolskom obrazovanju Republike Hrvatske, Sindikatu Preporod i mnogim drugim tijelima i organizacijama, a posebno školama.
  • Izrađeni su i javnoobjavljeni metodološki priručnici za izradu kurikularnih dokumenata.
  • Cjelovita kurikularna reforma financirana je iz proračuna Republike Hrvatske, a u 2015. dio sredstava jevraćen u državni proračun.
  • U predviđenom roku izrađeno je55 prijedloga kurikularnih dokumenata.

Primjeri radnih verzija kurikularnih dokumenata (objavljeno 22.2.2016.)

 

Nakon metodoloških priručnika za izradu kurikuluarnih dokumenata, objavljujemo i radne verzije šest kurikularnih dokumenata:

 

 

Prijedlozi ovih kurikularnih dokumenata predstavljaju radne verzije u koje još nisu u cijelosti ugrađene primjedbe konzultanata, budući da konzultacijski proces, u skladu s planom Cjelovite kurikularne reforme, završava 31. siječnja 2016. Nakon završetka konzultacijskog procesa, svim dokumentima predstoji konačna redaktura, lektura i grafičko uređivanje, nakon čega će prijedlozi kurikularnih dokumenata biti upućeni u stručnu raspravu.

Objavljivanjem radnih verzija ovih kurikularnih dokumenata želimo omogućiti stručnoj javnosti, medijima i svim zainteresiranim građanima uvid i u ovu etapu u procesu izrade kurikularnih dokumenata.

 

Podsjećamo da će konačni prijedlozi svih kurikularnih dokumenata biti objavljeni do kraja veljače 2016.

 

Što uključuje kurikularna reforma?

Poziv na sudjelovanje

 

Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka i radnih skupina.

Kako bi predložene promjene mogle odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava, na kurikularnoj se reformi očekuje ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova.

Stoga vas, prije pojašnjenja što sve kurikularna reforma uključuje, pozivamo da pratite rad na kurikularnoj reformi te da se i aktivno uključite!

 

Što sve uključuje kurikularna reforma? 

 

Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:

Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

 

Ova će dugoročna i dugotrajna promjena obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, no promjene će biti uvođene stupnjevito, a u prvoj fazi obuhvaćaju:

  • izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima;
  • prijedlog novog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima;
  • sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja
  • prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju.

Osnovne postavke kurikularne reforme

 

Promjene predložene kurikularnom reformom neće biti „kozmetičke prirode“ (poput često korištenih termina „rasterećenja“, „olakšavanja torbi“ ili „izbacivanja dijela sadržaja“), već početak smislene, sustavne i korjenite promjene hrvatskog obrazovanja. Ove promjene se nastavljaju na brojne vrijedne pokušaje i inicijative započete u prethodnih 25 godina te iz istih preuzimaju određena dobra rješenja i pravce.

 

Cjelovita će kurikularna reforma, između ostaloga, biti usmjerena na:

  • Razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje,
  • Povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika,
  • Povezanost obrazovanja s interesima,  životnim iskustvima, potrebama i mogućnostima učenika,
  • Povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva,
  • Jasno određenje odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja) i to ne samo onih kognitivne prirode (znanja), već i onih koji osiguravaju razvoj stavova, vještina, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, estetskog vrednovanja, inicijativnosti, poduzetnosti, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge.
  • Osiguravanje veće autonomije učitelja i nastavnika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada, ali i poticanje primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju znanja, vještina i stavova uz podršku učitelja/nastavnika i u interakciji s drugim učenicima.
  • Jasno određenje kriterija razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime će se osigurati osnova za objektivnije i valjanije ocjenjivanje i vrednovanje učeničkih postignuća.
  • Korjenitu promjenu ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja o postignućima učenika u smjeru vrednovanja kao integralnog dijela procesa učenja.

 

Neke od osnovnih smjernica na različitim razinama i vrstama odgoja i obrazovanja su:

  • Igra kao temelj razvoja djece i izbjegavanju „školifikacije” u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
  • Konceptualna programska promjena svih predmeta u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se osigurala relevantnost sadržaja i metoda učenja i poučavanja za sadašnji i budući život učenika te primjerenost njihovoj razvojnoj dobi.
  • Uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja.
  • Uvođenje učenja na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja te povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšavanje prijelaza iz obrazovanja na tržište rada.

 

Osnovne postavke vezane uz sadržaj i procese Cjelovite kurikularne reforme detaljnije predstavljamo i nizom kratkih dokumenata:

  1. Polazišne postavke: Kurikulumski sustav
  2. Kurikulum, autonomija i izbornost
  3. O pristupima vrednovanju učeničkih postignuća
  4. O kriterijima vrednovanja učeničkih postignuća
  5. Sastav stručnih radnih skupina
  6. Sustav informiranja i stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika za provedbu cjelovite kurikularne reforme

 

Kurikularni dokumenti

Kurikulum je osmišljen, sustavan i skladno uređen način reguliranja, planiranja, izvedbe i vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa koji može biti određen na različitim razinama od cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja, preko određenih njegovih dijelova, odgojno-obrazovne ustanove do pojedinca.

U sklopu prve dionice Cjelovite kurikularne reforme izrađeni su prijedlozi kurikularnih dokumenata na razini pojedinih dijelova sustava odgoja i obrazovanja, područja kurikuluma, međupredmetnih tema i predmetnih kurikuluma. Osim toga izrađen je krovni dokument Okvir nacionalnog kurikuluma te Okviri za vrednovanje procesa i ishoda učenja, za prilagodbu i poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća učenika s teškoćama te za poticanje iskustava učenja te vrednovanja postignuća darovitih učenika.

Prvih 20 dokumenata objavljeno je u utorak, 16. veljače 2016.,  i to dokumenti nacionalnih kurikuluma, područja kurikuluma, međupredmetnih tema te Okvir nacionalnog kurikuluma.

 

Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK)

Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK) je nacionalni krovni kurikularni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste dovisokoškolskog odgoja i obrazovanja. ONK je osnova za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikularnih dokumenata, kao i onih izrađenih na drugim razinama.

 

Okvir nacionalnog kurikuluma

 

Dokumenti nacionalnih kurikuluma

Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja.

Nacionalni kurikulumi ove razine su:

 

Dokumenti područja kurikuluma

Nacionalnim dokumentima područja kurikuluma određuju se svrha, ciljevi, struktura i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim odgojno-obrazovnim područjima. Dokumenti područja kurikuluma izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma.

Nacionalni dokumenti područja kurikuluma su:

 

Kurikulumi međupredmetnih tema

Nacionalnim kurikulumima međupredmetnih tema određuju se svrha, ciljevi, struktura, odgojno-obrazovna očekivanja, učenje i poučavanje te vrednovanje određene međupredmetne teme.

Nacionalni kurikulumi međupredmetnih tema su:

 

Kontakt

Sending

©2018 Coded by Digital Tailors Hosted by CroCloud

Log in with your credentials

Forgot your details?